Zanatlija Zagreb

        SJEVERNI VELEBIT

  subota i nedjelja 7.-8. lipanj 2014.

  PLAN IZLETA  

Subota: 7. 6. og. polazak autobusom s Mažuranićevog trga u 6 sati. Tijekom vožnje u smjeru Krasno imati ćemo jedno usputno zaustavljanje za kavu i slično. Autobusom ćemo se dovesti do Velikog Lubenovca. Napuštamo autobus sa svim stvarima potrebnim za dva dana planinarenja i noćenje.

Put nas vodi Premužićevom stazom prema planinarskom domu Zavižan.

Mogući usponi (ali nisu obavezni) su: Krajačev kuk (HPO 1659m), Crikvena (VPP 1641m), Gromovača (HPO 1676m), Veliki Zavižan (HPO 1676m) i Balinovac (HPO 1602m). Dolazak do doma na Zavižanu u večernjim satima, večera i noćenje.

Nedjelja: 8. 6. og. Nakon doručka iz ruksaka krećemo prema Zavižanskom Pivčevcu (HPO 1676m) i Malom Rajincu (HPO 1699m). Po obilasku tih vrhova spuštamo se do mjesta gdje će nas čekati autobus. Uz jedno usputno zaustavljanje povratak u Zagreb je u večernjim satima.

 Planinarski dom je opskrbljen pićem: kava, čaj, sok, piva … , hrana je iz ruksaka (osim ako se prijavite kod Lidije u Društvu tjedan dana prije polaska), nije potrebno nositi vreču za spavanje.

 Troškovi:

prijevoz ……….   200 kn

noćenje ………..    40 kn u prizemlju

noćenje ………..    50 kn na prvom katu

večera  ………….   25 kn grah (svaki pojedinac treba donijeti svoj kruh!)

ulaznica u NP  25 kn s planinarskom iskaznicom

Vodiči:  Nevenko Kraševac   091 4555 140

             Deni Ferenčak        091 4555 150 

SLAVONIJA –

Požeška gora i Dilj gora

    nedjelja 25. svibanj 2014.

Gorje Požeške kotline  To slavonsko gorje u krugu oko Požeške kotline tvore: na sjeveru i sjeveozapadu najduži Papuk (953m), na jugozapadu najviši Psunj (984 m), na sjeveroistoku Krndija (790 m), na jugu niža Požeška gora (616 m) i na jugoistoku najniža Dilj gora (471 m), Papuki Krndija su spojeni u zajednički greben dužine 70 km, što je najduži gorski niz sjeverne Hrvatske u međurječju između Save i Drave.

Požeška gora – vrh Maksimov hrast 614 m (KT HPO) je drugi po visini vrh Požeške gore, 4 metra niži od Kapavca, ali je planinarski od njega mnogo popularniji. Na vrhu je zidana geodetska piramida i telekomunikacijski odašiljač. Ime potječe od Maksima Bojanića koji je u 19 st. četovao Požeškom kotlinom. Oko 100 m od vrha i istočnome smjeru desno se odvaja staza do izvora, a uz izvor se nalazi otvoreno lovačko sklonište, koje može poslužiti za zaklon od nevremena.

Dilj gora – vrh Čardak 421 m (KT HPO) je na glavnom hrptu Dilj gore, označen visokom zidanom piramidom. Iako to nije naviši vrh Dilj gore, popularniji je od najviših Degmana i Cinkavca (oba vrha 461 m).  Vršni dio je livadica okružena šumom, s koje nema vidika, no vidik nadomješta 3 metra visoka drvena razgledna piramida na susjednom proplanku (100 m južnije).

PLAN IZLETA: polazak s Mažuranićevog trga u nedjelju, 25.5. u 6,30 sati prema Starom Petrovom Selu do sela Vladisova (s jednim usputnim stajanjem). Uspon iz Vladisova do Maksimovog Hrasta traje cca 2.00 sata i nije tehnički zahtjevan tj. pogodan je za sve  kategorije planinara. Nakon stanke i odmora vraćamo se istim putem do autobusa koji nas vozi do Dilj gore tj. mjesta Ljeskove vode. Tu počinje jednosatni uspon do vrha Čardak. Istim se putem vraćamo do autobusa koji nas  vozi za Zagreb. Uz jedno usputno zaustavljanje povratak u Zagreb se očekuje u ranim večernjim satima.

Hrana i piće iz ruksaka. Odjeća sukladna vremenskim prilikama.

Cijena prijevoza biti će objavljena dva tjedna prije polaska a ovisi o broju učesnika na izletu. Prijave s akontacijom od 50.00 kn uplatiti kod blagajnice Društva gđe. Lidije Čižmek.

Vodič: Deni Danica Ferenčak

 091/4555150

 DVODNEVNI IZLET U JUŽNU                         DALMACIJU

       subota/nedjelja 12/13. travanj 2014.

Obilazak vrhova Babina gomila u dubrovačkom području i Sv. Rok na Matokitu

 Babina gomila (KT HPO) je najviši vrh krševite planine Rujnice koja se ističe sjeverno od doline Neretve. Sam vrh je kamenita glavica s geodetskim stupom. Iako je visok tek 735 metara, zahvaljujući povoljnom položaju vrh omogućava daleke vidike.

Sv. Rok (KT HPO) 1062m je najviši vrh Matokita, osamljenog i izdvojenog brda stmih strana sjeverozapadno od Vrgorca. Iako je to brdo dugo samo 8 kilometara i površinom maleno, vrlo je strmo i razmjerno visoko u odnosu na okolna brda. Ne treba ga ni planinarski podcjeniti: od Ravče ili Vrgorca do vrha treba tijekom 3 sata hoda savladati oko 700 metara visinske razlike. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s ostacima kapele sv.Roka s kojeg se pruža širok vidik na sve strane. Stjenoviti greben Matokita koji oštro dijeli dvije stane planine predstavlja najslikovitiji dio cijelog Matokita.

PLAN IZLETA:

SUBOTA: Polazak u ponoć (24.00 sata) s petka na subotu unajmljenim mini busom s Mažuranićevog trga starom cestom do Metkovića. Dolazak je predviđen u ranim jutarnjim satima. Nakon doručka (iz ruksaka) odlazak autobusom do sela Desne gdje je početak planinarske staze prema vrhu Babina gomila. Uspon traje 3 sata i nije tehnički zahtjevan. Nakon povratka u autobus nastavljamo vožnju prema Imotskom, obilazak Modrog i Crvenog jezera, te nekih kulturnih znamenitosti. U ranim večernjim satima smještamo se u hotel, večera i počinak.

NEDJELJA: Nakon doručka krećemo autobusom do Vrgorca, gdje počinje staza prema vrhu Sv. Rok za što nam treba 3 sata. Nakon silaska radimo pauzu za ručak (iz ruksaka) i krećemo autobusom prema Zagrebu uz jednu pauzu na putu. Dolazak u Zagreb u večernjim satima.

Troškovi: prijevoz autobusom 380 kn,( zavisi o broju prijavljenih putnika) noćenje u hotelu 120 kn.

Uplata akontacije 100.00 kn prilikom prijave izleta.

OPREMA: planinarske cipele, nazuvci, odjeća za toplo i hladno vrijeme, zaštita od kiše i sunca, rezervna odjeća …

HRANA: vlastita hrana i piće, u hotelu po izboru

Napomena: Odazivom na izlet, svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i fizičke uvjete za sigurno sudjelovanje  na izletu, da izletu pristupa na vlastitu odgovornost, da ima plaćenu planinarsku članarinu za tekuću godinu, te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča.

Vodiči izleta zadržavaju pravo promjene izleta prema uvjetima na terenu.

                                                                                         Vodič izleta: Josipa Belina                                                 091 5825 267

JEDNODNEVNI IZLET U TRAKOŠĆAN

USPON NA RAVNU GORU (KT HPO)

NEDJELJA 23.03.2014.

Dvor Trakošćan je kulturno dobro, zaštićena povijesna cjelina koja se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i park šume s jezerom. Dvorac je danas jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika.

Ravna gora je najsjevernija gora Hrvatskoga zagorja. Smjestila se u gornjem porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim ogrankom Alpi. Prostire se u dužini od 13 km od zapada (Trakošćan) prema istoku (Donja i Gornja Voća). Najviši vrh Ravne gore je na nadmorskoj visini od 686 metara (KT HPO). Područje Ravne gore prekriveno je pretežno bjelogoričnom šumom s primjesama crnogorice. Ravna gora je zanimljivo planinarsko odredište zbog brojnih špilja, polušpilja, jama i slikovitih skupina stijena. Najatraktivnija stijena je na krajnjem sjeverozapadu, koja se uzdiže iznad mjesta Cvetlin. To su Velike pećine osamdesetak metara visoke vapnenačke stijene, kroz koje je izveden klinčani put (ferata). Na vršnom dijelu Ravne gore nalazi se crkvica Sveta tri kralja, sagrađena 1629. godine, te dva planinarska objekta, Planinarski dom „Filićev dom“(KT ZPP) i Planinarska kuća „Pusti duh“(KT ZPP).

Plan izleta:

Polazak sa Trga Mažuranića u 7 sati u nedjelju 23.03.2014. Vožnja autobusom u pravcu Trakošćana uz usputno jedno zaustavljanje. Planirani dolazak u Trakošćan oko 9 sati.

Podijeliti ćemo se u dvije skupine, jedna za planinarenje, uspon na Ravnu goru, a druga ostaje u Trakošćanu, gdje se mogu provesti laganije šetnje oko jezera, te obilazak muzejske postave u dvorcu.

Uspon iz Trakošćana kroz Vrbaniće  na vrh Ravne gore (686m, KT, HPO) do Filićevog doma traje oko 2 sata. Mogućnost odlaska do Velikih pećina i prelazak ferate uz obavezno korištenje opreme za feratu: kaciga, komplet za osiguranje.

Hrana i piće iz ruksaka.

Filićev dom na Ravnoj gori je opskrbljen hranom i pićem.

Povratak iz Trakošćana u 18 sati. Dolazak u Zagreb oko 19:30  sati.

Oprema: standardna planinarska, osobna, zdravstvena i planinarska iskaznica.

Troškovi prijevoza 80 kuna.

Prijave za izlet vrše se na redovitim planinarskim sastancima u društvenoj prostoriji na Trgu Mažuranića 13, srijedom u 18.30 sati.

Odazivom na izlet svaki pojedinac potvrđuje da je upoznat sa uvjetima izleta, te da ispunjava, zdravstvene, fizičke i tehničke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, a izletu pristupa na vlastitu odgovornost.

Organizator zadržava pravo izmjene u programu izleta, a sudionici izleta dužni su pridržavati se uputa vodiča.

Vodiči: Vladimir Jagušić, 098/228 383

             Tomislav Muhić, 091/582 7782

Na ovom izletu posjetit ćemo grkokatoličku biskupiju u Križevcima, Galeriju naivnog slikarstva u Hlebinama i Križnicu na Dravi.

Katedrala u Križevcima sjedište je jedine grkokatoličke biskupije u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Oslikani ikonostas radili su naši najveći slikari s kraja 19. i početka 20. stoljeća: Bela Čikoš Sesija, Ivan Tisov, Ferdo Kovačević, Celestin, Mato Medović i dr.

U Hlebinama se nalazi Galerija naivne umjetnosti koja sadrži djela naših najboljih naivnih slikara, a porijeklom su iz ovog kraja.

Naselje Križnica nalazi se u sjevernom dijelu općine pitomača. Cijelo područje zanimljivo je zbog neobičnosti krajolika i očuvane prirode. Rijeka Drava nigdje tako ne mijenja tok i ne meadrira kao ovdje. Prijelaz preko Drave moguć je skelom ili preko visećeg mosta. U restoranu Dravska iža moguće je ručati.

Izlet vode: Darinka Bakić i Mirjana Razum

USPON NA ŠKRLATICU

 Na izletu je sudjelovalo osam članova (četiri planinarke i četiri planinara) HPD „Zanatlija“ Zagreb.

U petak 21. lipnja iz užarenog Zagreba na put smo krenuli sa dva osobna automobila prema graničnom prijelazu Bregana i nastavili do Ljubljane gdje smo imali kraći odmor. Na putu uglavnom nije bilo gužve, u suprotnom smjeru da, sve dok nismo stigli do Jesenica. Zaustavili smo se u koloni ispred Karavanki, te smo morali čekati oko pola sata da se ista pokrene i oslobodi nam izlaz sa auto ceste u Jesenice. Nakon toga brzo smo došli do Mojstrane gdje smo u marketu izvršili dodatnu popunu. Do Aljaževog  doma (1015m) stigli smo  iza 14 sati. Tu smo se pripremili za uspon prema Škrlatici. Prvi planirani dio uspona je do bivka IV (1980m), dakle visinska razlika cca 1000m. Početak hodnje najprije ide livadom, ulazi se u šumu, te kroz presahnuli potok, preko većih gromada stijena, brzo se ulazi u strmi uspon, a to je karakteristika cijelog puta. Tijekom uspona koristili smo nekoliko kraćih odmora. U gornjim dijelovima prelazili smo preko više snježanika i snježišta. Poseban je oprez trebao kod prijelaza preko strmih snježišta. Nismo uočili tragove koji bi upučivali na to da je netko u skorije vrijeme tu prošao. Nakon otprilike četiri sata planinarenja stigli smo do bivka IV. Isti se nalazi na blagoj uzvisini okružen snježanicima i snježištima. Bilo je poprilično svježe, uz hladan vjetar i hladno. Bivak smo zatekli u urednom stanju, jer u njemu uglavnom borave odgovorni planinari i alpinisti. Dobro smo ga provjetrili otvaranjem vrata i prozora i izvršili razmještaj po ležajevima, četiri dolje i četiri na katu. Večerali smo i brzo se zavukli u tople vreće za spavanje. Noć je protekla mirno uz koje glasno javljanje pojedinaca, što je uobičajeno u skupnim ležištima, na što su iskusni planinari navikli.

U subotu 22. lipnja budimo se u ranim jutarnjim satima, izvlačimo se iz toplih vreća za spavanje, užurbano, ali i pomalo lijeno, pristupano jutarnjim obvezama, jutarnja higijena, oblačenje, protezanje, razgibavanje. Na redu je i obvezatan doručak, zalog za uspješan nastavak penjanja. Gledamo oko sebe, odmah do nas je Stenar, impresivan, diže se u vis, čeznutljivo ga odmjeravamo, s različitim osjećajima i razmišljanjima. Hladno je, jer smo okruženi sa snježanicima i snježištima. Neminovno pogled skreće prema Kredarici, Triglavu, i dolini između nas. Na suprotnoj strani je naše odredište,  Škrlatica, čiji vrh se skriva iza obližnjih visova.

Opremljeni, spremni za uspon, napuštamo bivak IV i preko snježišta krećemo markiranom trasom. Na dosta mjesta ima snijega koji djelomice prekriva markirani put. Snijeg je zamrznut, po površini djelomice odmrznut, što primjenom odgovarajućih planinarskih znanja uz dozu potrebne opreznosti omogućava relativno sigurno kretanje. Na nekim mjestima, gdje je to moguće, izbjegavamo strma snježišta i penjemo se na sigurniji način stijenama. Put je naravno duži i za uspon iziskuje više vremena od planiranog.

Dolaskom ispod stijene gdje počinje djelomice osigurani dio puta, ostavljamo štapove za hodanje i podešavamo opremu za kretanje po osiguranim planinskim putovima. Primjenom odgovarajućih tehnika penjanja, dobro napredujemo prema vrhu. U blizini samog vrha na putu nam se ispriječilo poprilično strmo snježište. Da bismo sigurno nastavili napredovanje, preko istog smo, koristeći vodičko uže, postavili gelender, koji su kasnije koristili i drugi penjači, njih šestero koji nisu bili iz naše skupine.  Na vrh (2740m) smo stigli uz utrošak više vremena nego što smo planirali. Razmjestili smo se uz veliki metalni križ, utisnuli žig vrha i nešto pojeli iz ruksaka, kao što je to uobičajeno.  Na samom vrhu nema baš puno mjesta, koje je još umanjio i veliki snježanik. Vidici okolo, vrhovi Julijskih Alpa: Špik (2472m), Razor (2601m), Prisojnik (2547m), V.Mojstrovka(2366m), u daljini Mangart (2679m), Jalovec (2645m), Triglav (2864m) itd. Obasjavalo nas je sunce, ali pogled prema nabrojenim vrhovima otkriva veću nakupinu olujnih oblaka, koji se poprilično brzo pokreću. Stanje tumačimo onako kako bismo htjeli da bude u našu korist, dakle oblaci su dosta udaljeni od nas i kruže uokolo. Međutim pogled u pravcu Jalovca i Mangarta otkriva nam pravo stanje stvari, veliko crnilo kreće se ubrzano prema nama, sve glasnije čujemo grmljavinu. Brzo se spremamo i napuštamo vrh. Počele su prve padaline, udarci leda po kacigama odzvanjaju u našim ušima. Uz grmljavinu spustio se gusti led veličine lješnjaka, koji se itekako osjetio na nezaštićenim dijelovima tijela. Na golim smo stijenama, nema neke mogućnosti za sklanjanje, te smo uz maksimalnu koncentraciju i opreznost nastavili sa spuštanjem (otpenjavanjem). Tuča je padala poprilično dugo, na gazištima i utorima u stijenama nakupila se veća količina leda, sve se zabijelilo, stijene su postale mokre i skliske. Topljenjem leda iz pukotina stijena počeli su teći mali i veći slapovi. Proživjeli smo dosta teško nevrijeme. Mokri nastavili smo sa otpenjavanjem međusobno se pomažući. Po spuštanju sa stijena upriličili smo kratki odmor uz nužno presvlačenje u suho. Nastavak planinarenja do bivka IV bio je rutinski, jer smo se vraćali istim putem. Po dolasku u bivak brzo smo prionuli raspremanju i večeri iz ruksaka, uz prepričavanje doživljenog. Svima nam je bilo rano za spavanje, ali smo se vrlo brzo zavukli u tople vreće i zaspali.

Nedjelja, 23. lipnja, rano u jutro budimo se od bučenja helikoptera koji su nadlijetali područje između doline Vrata i Škrlatice. Brzo smo se spremili, doručkovali, te još malo uživali u okolišu podno Stenara, s vidicima prema Kredarici i Triglavu. Nismo bili raspoloženi za nove poduhvate, odlučili smo se jednostavno spustiti u dolinu Vrata do Aljaževog doma. Spuštajući se susreli smo samo jednu malu skupinu planinara, jer meteorološka prognoza za taj dan nije bila povoljna. Dan je još bio lijep, sunčan, spuštali smo se polako uživajući u vidicima. Po dolasku do Doma, prvo smo se malo oprali, presvukli u suhe majice, te u miru naručili jela, nešto što se jede sa žlicom. Sjedili smo na terasi sa koje smo uz razgovor mogli promatrati Triglav. Opustili smo se, sve je prošlo u redu, zadovoljni, bogatiji za još jedno planinarsko iskustvo, spremni smo za povratak u Zagreb.

Potrpali smo opremu u vozila, ugodno se smjestili i krenuli prema Mojstrani. Usputno nam je bilo obvezatno zaustavljanje kod slapa Peričnika. Obišli smo veličanstveni slap i isprobali temperaturu vode uranjanjem prstiju ruke, uistinu je osvježavajuća, poprilično hladna. Dodatno osvježenje potražili smo u obližnjem lokalu uz kavicu i druge osvježavajuće napitke. U Mojstrani se nismo zaustavljali, nastavili smo put prema Ljubljani, gdje smo na jednom odmorištu upriličili još jedan potrebit kraći odmor. Putem su se smjenjivali oblaci, sunce, malo kiše, sve u svemu, vremenska situacija nije bitna (osim vozačima) kada ste zavaljeni u sjedištima automobila. U Zagreb smo stigli u pristojno poslijepodnevno vrijeme.

 Jedan lijep, naporan planinarski izlet, sa iskustvom iznenadnog jakog nevremena na samom vrhu i saznanja da se u takovim uvjetima uz primjenu naučenih planinarskih znanja i vještina može uspješno i sigurno planinariti.

                                                                                                            Tekst i fotografije:

                                                  Vladimir Jagušić

Informacija za članove Društva

“PETAR TURIST”, Augusta Šenoa 50, 10432 BREGANA, OIB 27913683829

za

HPD “Zanatlija”, Trg Mažuranića 13, Zagreb,

organizira

Peterodnevni planinarsko – turistički obilazak BiH, uspon na Maglić

od 3. VII. do 7. VII. 2013.

3. VII. Polazak iz Zagreba u 6,00 sati ispred društvenih prostorija na Trgu Mažuranića.Usputno kratko zaustavljanje na jutarnju kavu, nastavak puta prema Slavonskom Brodu, Doboju i Sarajevu. Obilazak Sarajeva – trajanje obilaska ovisiti će o gužvi u prometu i o trajanju prelaska državne granice. Nastavak puta prema Foči, smještaj u bungalove u privatnom planinarsko – turističkom kampu na rijeci Drini, u organizaciji Rafting agencije ‘Highlander’. Kamp je od Foče udaljen oko 17km, nedaleko od graničnog prijelaza Šćepan Polja. Smješten je neposredno pored rijeke, uz veliki pješčani sprud, okruzen je šumom. U potpunosti je opremljen, ima el. energiju, internet, saniterni čvor s tuševima, nastrešnicu za boravak i objedovanje 18x8m, teren za odbojku…etc. Bungalovi su opremljeni, pa nije potrebno nositi vreće za spavanje. Nakon smještaja u kamp večera, noćenje.

4. VII. Nakon doručka i jutarnje kave u Kampu na Drini odlazak busom prema Nacionalnom Parku Sutjeska i Magliću. Maglić je planina sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini, a nalazi se na granici BiH i Crne gore 20ak kilometara jugozapadno od Foče, Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku. Najviši vrh planine je Veliki Vitao (2396 m) koji se nalazi u Crnoj Gori, dok je na bosanskoj strani najviši vrh Maglić (2386 m)
Maglić je izgrađen od permskih stijena, mezozojskih krečnjaka, dijabaza i malafira, a vidljivi su i ledenjački tragovi. Obrastao je bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na oko 1.600 m, a iznad te visine je plato sa pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (sa vrhom Crni Vrh), Rujevac, Snježnica, Prijevor i Mratinjska Gora.

Na Magliću se nalazi i Perućica, najveća prašuma u Europi, te veliki urdeni dolovi sa Trnovačkim jezerom na 1.517 m. Podnožje planine i sve padine bogate su vodom, sa brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev Do koji nikad ne presušuje.

Od ulaza u park cesta se uspinje prema Dragoš sedlu na kojem je uređen vidikovac s kojega se pruža prekrasan pogled na okolne vrhove, prašumu Perućicu i slap Skakavac. Put nas dalje vodi do visoravni Prijevor odakle počinje planinarski uspon i gdje cemo se podijeliti u dvije grupe.

Prva grupa poduzeti će zahtjevnu planinarsku turu s visoravni Prijevor, preko najvišeg vrha BiH – Maglića (2386 m), Trnovačkog jezera nazad na Prijevor. Tura traje cca 8 sati.

Druga grupa može planinariti na dionici puta od Prijevora do Trnovačkog jezera (cca 2 sata nezahtjevne staze) gdje će pričekati prvu grupu u povratku s Maglića. U Trnovačkom jezeru moguće je kupanje. Povratak do Prijevora je istim putem, odakle sljedi povratak busom u kamp.

Večera i noćenje u kampu na Drini.

5. VII. Nakon doručka i jutarnje kave u Kampu na Drini uputiti ćemo se s Vjekoslavom Čalasanom iz agencije Highlander koja je organizator raftinga na Drini, prema polaznoj točci. Trasa raftinga planirana je na dionici od Pivskog Jezera do Foče, a traje cca 4 sata.

Oni koji nisu zainteresirani za rafting mogu se ujutro busom uputiti u Foču, te iskoristiti slobodno prijepodne za razgledavanje grada. Sastanak cijele grupe predviđen je u Foči oko 14,00 sati, a tada bi se svi uputili prema obližnjem mjestu Miljevina gdje ćemo razgledati prirodnu znamenitost – pješčane piramide. Nakon razgleda piramida slobodno posljepodne za razgledavanje Foče, ručak i kupovinu.

Večera i noćenje u kampu na Drini.

6. VII. Nakon doručka i jutarnje kave u kampu na Drini odlazak busom prema Zelengori i jezeru Gornje Bare (1640 m). Zelengora se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najviši vrh Zelengore je Bregoč (2014m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova visine oko 2000m. Kao i cijelo područje Nacionalnog parka, Zelengora obiluje bogastvom flore i faune. U dolasku na Bare razgledati ćemo prirodnu znamenitost – kanjon Hrcavke. Na Gornjim Barama podijeliti ćemo se u dvije grupe.

Prva grupa poduzeti će uspon na Bregoč, najviši vrh Zelengore (2014 m), stazom preko Uglješinog vrha. Povratak s vrha Bregoč na Gornje Bare je istim putem.

Druga grupa zadžati će se na području jezera Gornje Bare. I u tom je jezeru moguće kupanje, a u okolici jezera moguće je poduzeti razne šetačke ture. Nakon povratka prve grupe s Bregoča sljedi povratak u Foču i kamp.

Večera i noćenje u kampu na Drini.

7. VII. Ustajanje u 7,00 h. Nakon doručka u kampu, povratak prema Zagrebu. Usputno razgledavanje Goražda, Višegrada i znamenitog mosta (na Drini Ćuprija), te Tuzle – grada soli. Dolazak u Zagreb u večernjim satima.

Osim navedenih mogućnosti organiziranja obroka hrane (polupansiona u kampu na Drini), svu drugu prehranu organizirati će sami sudionici izleta. Većina destinacija na ovom putovanju dobro je opskrbljena s raznim mogućnostima ugostiteljskih ili drugih usluga prehrane.

Troškovi izleta:

Organizacija, prijevoz i osiguranje – 500,00 kn

Noćenje u kampu na Drini s doručkom i večerom – 15,00 eur (4 x 15,00) eur = 60,00 eur.

Ulazak u Nacionalni Park – 2,5 eur (plaća se na licu mjesta).

Neobavezni troškovi:

Rafting – troškovi aranžmana iznose 35,00 eur.

Ručak u kampu na Drini (nije uključen u osnovnu cijenu aranžmana) – 7,00 eur.

VAŽNO – Ceste u NP Sutjeska, na području Maglića, su makadamske i podložne su utjecaju vremenskih prilika. U pravilu su pruhodne za autobuse, pa je dolazak na ishodište planinarskih tura predviđen vlastitim busom. U slučaju nepredviđenih okolnosti (odrona, klizišta ili bilo kojeg drugog razloga) zabog kojih bi put bio neprohodan za autobus, organizirati ćemo u suradnji s agencijom Highlander prijevoz terenskim vozilima. U takvom iznimnom slučaju troškove prijevoza podijeliti će sudionici planinarske ture na licu mjesta.

Obavezna je planinarska oprema, osobna , zdravstvena i planinarska iskaznica. zaštita od sunca i kiše. Zbog prelaska državne granice obavezno je ponijeti putovnicu. Skrećemo pažnju na nove okolnosti koje će u pograničnom režimu vladati nakon ulaska R. Hrvatske u EU 1. VII..

Napomena: Odazivom na izlet, svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i fizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu, da izletu pristupa na vlastitu odgovornost, da kod Pl. Društva ima plaćenu članarinu za tekuću godinu, te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča. Prema potrebi, organizator zadržava pravo izmjena u programu izleta.

Vodiči: Tomislav Muhić (091 582 77 82), Deni Ferenčak (091 455 51 50) i Josipa Belina (091 582 52 67).

www.hpdzanatlija-zagreb.hr